Enklitike – u čemu ljudi griješe?

Enklitike – u čemu ljudi griješe?

Hrvatski jezik prepun je pravila s kojima ponekad i jezični stručnjaci imaju poteškoća. Jedno od pravila koje se često krši jest položaj enklitike u rečenici. U svakodnevnom govoru to i nije toliki problem, no u stručnim i profesionalnim situacijama vjerojatno je pametnije uzeti u obzir u čemu griješimo te poraditi na tome. Mi smo tu da ti pomognemo!

Opće je poznato da je hrvatski jezik jedan od jezika u kojemu je, u usporedbi s drugim jezicima, redoslijed riječi slobodan. Kako god da izmiješamo riječi u rečenici Mama je napravila kolače, rečenica će imati isto značenje. Prema tome, možemo reći:

Redoslijed riječi i enklitike u rečenici Mama je napravila kolače.

Ovisno o tome što u rečenici želimo naglasiti, možemo mijenjati redoslijed riječi. Međutim, u toj rečenici postoji jedna riječ koja ne može ići na početak rečenice.

U čemu griješimo?

Ne možemo reći Je napravila mama kolače. Riječ je jest enklitika (zanaglasnica) koja se mora osloniti na riječ koja joj prethodi tako da s njom tvori naglasnu cjelinu. Obično su to skraćeni oblici pomoćnog glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su ili pomoćnog glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. Najčešće se griješi u tome da se enklitika stavi ispred glagola kada mora biti iza njega. Promotrimo sljedeće:

Slične događaje smo imali i prethodnih godina.

Slične događaje imali smo i prethodnih godina.

Slične smo događaje imali i prethodnih godina.

Cijena igračke je porasla.

Cijena igračke porasla je.

Cijena je igračke porasla.

Enklitika će u rečenici ići poslije glagola ili što je više moguće na početak rečenice (obično uz prvu naglašenu riječ u rečenici). Pri tome treba pripaziti da je u slučaju imena i prezimena na početku rečenice najbolje ne stavljati enklitike odmah poslije prve riječi, tj. razdvajati ime i prezime.

Ana Karenjina roman je pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Ana je Karenjina roman pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Takav oblik nije netočan, ali izrazito je stilski obilježen te se upotrebljava isključivo u književnoumjetničkom stilu.

Kada se radi o nazivu ustanova, taj se naziv nikada ne odvaja enklitikom:

Sveučilište u Osijeku osnovano je 1975. godine.

Sveučilište je u Osijeku osnovano 1975. Godine.

Također je bitno upamtiti da, budući da se enklitike povezuju s prethodnom riječju u svrhu stvaranja naglasne cjeline, one ne mogu stajati nakon zareza, zagrade, crtice ili nerazdvojive sintagme.

Vesna i Darko su njezini roditelji.

Vesna su i Darko njezini roditelji.

Vesna i Darko njezini su roditelji.

Ivan (30) je veliki obožavatelj nogometa.

Ivan (30) veliki je obožavatelj nogometa.

U drugom primjeru poslije zagrade slijedi prirodna stanka pa se enklitika nema na što osloniti i potrebno ju je premjestiti.

Što ako ne želimo mijenjati redoslijed riječi?

U slučaju da ne želimo mijenjati oblik rečenice moguće je nenaglašenu riječ zamijeniti njezinim naglašenim oblikom.

nenaglašeni obliknaglašeni oblik
samjesam
sijesi
jejest
smojesmo
stejeste
sujesu

Pri tome treba biti oprezan jer često stavljanje naglašenog oblika dovodi do naglašavanja određene riječi. Promotrimo sljedeće:

Martin je bolestan.         Martin jest bolestan.

Razlika je očigledna – cilj upotrebljavanja naglašenog oblika jest naglašavanje toga da Martin uistinu jest bolestan, iako je netko tvrdio drugačije. Iz tog se razloga u jednostavnim rečenicama ne mora provoditi pravilo o položaju enklitike.

Međutim, nekada se naglašeni oblik može upotrebljavati i kada cilj nije naglašavanje nego, recimo, stanka:

Temeljna ideja našeg razvoja jest decentralizacija.

U svakom slučaju treba biti siguran što se i na koji način želi poručiti rečenicom koju pišemo.

Ovo sažeto i, nadajmo se, pojednostavljeno objašnjenje zanaglasnica i njihovog položaja u rečenici trebalo bi biti od pomoći u budućim jezičnim i tekstovnim pothvatima osoba koje žele poraditi na svojim gramatičkim vještinama. Naravno, za osobe koje se uistinu žele uhvatiti u koštac s enklitikama, postoji mnogo detaljnijih i stručnijih izvora koji će bolje pomoći, no nadamo se da će naše čitatelje ovaj blog barem usmjeriti prema boljem izražavanju.

U svakom se slučaju uvijek možeš obratiti i nama telefonski na 0981340882 ili putem e-pošte na osijek@eudialog.com ako želiš profesionalne usluge lekture – tako da ne moraš o enklitikama ni razmišljati. Uvijek smo spremni pomoći!

Greške u prijevodu s engleskog na hrvatski jezik

Greške u prijevodu s engleskog na hrvatski jezik

Iako velik broj ljudi tvrdi da zna engleski jezik i time smatra da zna prevesti što god je potrebno, to možda i nije tako. Velika je količina stvari na koje trebamo obratiti pozornost u prijenosu teksta s jednog jezika na drugi. Doslovno prevođenje u većini slučajeva ne dolazi u obzir. Međutim, čak se i iskusnim prevoditeljima zna potkrasti greška u nedostatku sna ili kada su u žurbi. Pogledajmo, stoga, najčešće greške u prijevodu kada se radi o engleskom jeziku i naučimo nešto iz toga. 

greške u prijevodu: veliko ili malo slovo

Veliko slovo 

U engleskom se jeziku veliko početno slovo puno češće upotrebljava nego što je to slučaj u hrvatskom jeziku. Osim naziva dana u tjednu, školskih predmeta, ktetika i jezika, na engleskom se jeziku neke riječi u višerječnim vlastitim imenima pišu velikim slovom. Vrlo je jednostavno nepažnjom automatski napisati veliko slovo tamo gdje ne ide ako je u originalu isto tako napisano. Promotrimo primjere: 

Engleski primjer Hrvatski primjer 
Wednesday, Thursday srijeda, četvrtak 
Mathematics, Physics matematika, fizika 
Croatian, French, German hrvatski, francuski, njemački 
The Catcher in the Rye Lovac u žitu 
European Union Europska unija 
the Milky Way Mliječni put / Mliječna staza 

Pasiv 

U engleskom je jeziku uistinu česta i normalna upotreba pasivnih konstrukcija u svakodnevnom govoru, dok u hrvatskom jeziku pasiv treba izbjegavati. Time dolazi do grešaka koje se u nepažnji mogu jednostavno previdjeti.  

… award given by the president of the organisation… 

nagrada dodijeljena od strane predsjednika organizacije … 

… nagrada koju je dodijelio predsjednik organizacije … 

… the number of sales requested by his boss … 

broj prodaja zahtijevanih od njegovog šefa 

… broj prodaja koje njegov šef zahtijeva  

Grupiranje glagola ili prijedloga 

Još iz osnovne škole znamo da se imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi slažu po rodu broju i padežu. Međutim, budući da u engleskom jeziku ne postoje padeži kakvi su kod nas, znaju se potkrasti greške u prijevodu kada se nekoliko glagola ili prijedloga grupira ispred jedne imenice ili zamjenice. Ako se svaki od glagola ili prijedloga ne slaže s imenicom, potrebno je imenicu ponoviti za svaki glagol ili prijedlog ili je zamijeniti odgovarajućom zamjenicom. 

Tako je pravilno reći: 

ispred ili iza kreveta,  

ali nije pravilno reći: 

sa ili bez novaca, 

jer ne možemo reći sa novaca. Iako je na engleskom jeziku pravilno reći with or without money, na hrvatskom jeziku reći ćemo umjesto toga: 

s novcem ili bez novaca  

ili  

s novcem ili bez njega. 

Slično se događa i u nabrajanjima u obliku natuknica. Potrebno je pripaziti da se svaka natuknica nastavlja na prvi dio rečenice. 

Knjiga sadrži: 

  • definicije osnovnih pojmova 
  • radne listove 
  • primjere praktičnih zadataka. 

Također je dobro primijetiti da je na engleskom jeziku uobičajeno svaku natuknicu započeti velikim početnim slovom, na što treba pripaziti kada se prevodi na hrvatski, jer na našem jeziku to nije pravilno. 

Živo i neživo 

Još jedna posebnost engleskog jezika jest postupanje s neživim predmetima kao da su živa bića. Nije nimalo neobično da u rečenici predmet obavlja neku radnju.  

English has fewer verb forms than German, but it has some. 

Engleski jezik ima manje glagolskih oblika nego njemački, ali ih ipak posjeduje. 

U engleskom jeziku ima manje glagolskih oblika nego u njemačkom. 

Glagol to have ne bi se trebao prevoditi kao posjedovati kada se radi o neživom posjedovatelju. Također je dobro promijeniti padež subjekta tako da zvuči prirodnije na hrvatskom jeziku. Dakle, u ovome primjeru engleski jezik ne može nešto imati, ali u njemu nešto, dakako, može biti. 

Sve prethodno navedene greške mogu se jednostavno dogoditi ako ne razmišljamo o tome kako nešto zvuči na ciljanom jeziku. Isto tako, jednostavno se mogu i izbjeći uz malo više pažnje. Izvorni jezik, naravno, može puno utjecati na način na koji nešto prevodimo, ali ako primijenimo ova pravila lako možemo loš prijevod pretvoriti u izvrstan. 

No ovo je samo mali dio grešaka koje se događaju u prijevodu, a ako želiš prijevod bez greške, obrati nam se na 098 134 0882 ili putem e-pošte na osijek@eudialog.com.

Kako postići učinkovito učenje stranog jezika?

Kako postići učinkovito učenje stranog jezika?

Svatko je od nas nekada bio u situaciji kada nešto silno želimo naučiti, ali nam jednostavno ne uspijeva. Učinkovito učenje nije jednostavno i zahtijeva puno vremena i truda. Način postizanja učinkovitog učenja nije univerzalan te ovisi o tome što djeluje za pojedinca. U nastavku ćemo dati prijedloge i savjete koje možeš preuzeti i prilagoditi sebi i metodi učenja koja tebi odgovara.

Odredi stvarno stanje i planiraj učenje

Za početak bitno je odrediti početno znanje tako da znaš da čemu si i da možeš pratiti svoj napredak. Pokušaj razmisliti o sljedećem:

  • Što znam?
  • Što mi ide bolje, a što lošije?
  • Što bih htio/htjela unaprijediti?
  • Koji su moji tjedni ciljevi s učenjem? Što želim postići na kraju tečaja?
Image by Arek Socha from Pixabay

Odgovaranjem na ta i slična pitanja razumiješ svoje trenutačno znanje, ali također počinješ i planirati buduće stjecanje znanja i time si stvaraš obvezu i motiviranost za izvršavanje postavljenih ciljeva.

Nemoj se bojati pogriješiti

Ogroman problem u učenju nečega novoga proizlazi iz toga što nas je strah reći nešto krivo ili netočno. To dovodi do neaktivnosti i ostajanja na istom mjestu bez mogućnosti napretka. Svatko tko uči nešto novo pogriješit će kad-tad, a čak i osobe koje su stručnjaci ponekad pogriješe. Nema srama u tome da se pogriješi, samo je potrebno iz toga nešto novo naučiti.

Opće je poznato kako djeca uče puno brže od odraslih, a velik dio toga proizlazi iz činjenice da djeca nemaju problem s pogreškama. Otkako su se rodila uče nešto novo i stalno griješe pa su i naviknula na to da čine nešto krivo. Također su uglavnom i okružena s ljudima koji znaju bolje od njih te tako djeca primaju neprestanu povratnu informaciju iz koje uče i napreduju.

Greške su dio učenja i što prije to shvatimo to će nam lakše biti učiti.

Učinkovito učenje znači kontinuirano vježbanje

Česta greška u školi, na tečajevima i instrukcijama jest to da učenici to shvate kao dovoljnu količinu vremena potrošenog na određeno učenje. To posebno vrijedi kada se dodatno plaća, jer zašto bih, pobogu, ja još morao sam učiti, kada već plaćam tu osobu? Činjenica je da učitelji nisu svemogući, a za učenje je potreban trud s obje strane.

Učitelj se može tih nekoliko sati truditi objasniti ti nešto što je bolje moguće, ali tek ćeš ponavljanjem to usvojiti. Ako kod kuće nemaš previše vremena, izdvoji tek nekoliko minuta da bi prošao sve što ste radili na nastavi. Za bolje rezultate, dakako, treba izdvojiti i više vremena.

S jezikom je puno lakše jer smo okruženi medijima na stranim jezicima. Pogledati film, seriju ili nešto drugo na stranom jeziku u današnje je vrijeme puno jednostavnije nego nekada. Pročitaj knjigu prilagođenu tvojoj razini znanja, zamoli prijatelja da razgovara desetak minuta s tobom na tom jeziku ili pronađi prijatelja preko interneta i povremeno komuniciraj s njim. Vježbanje jezika ne mora biti monotono, potrebno je samo pronaći način koji tebi odgovara.

Prati svoje učenje i napredak

Ako na neki način ne pratiš što si naučio, bit će teško vidjeti napredak. Isto kao što ne primijetiš kako dijete raste ako si s njime iz dana u dan, tako ne vidiš ni znanje koje svakodnevno upijaš. A ako ne vidiš napredak, može se dogoditi nedostatak motivacije. Stoga bi bilo dobro voditi nekakav dnevnik toga što je naučeno.

Pokušaj obratiti pozornost na sljedeće kategorije:

  • gramatika
  • vokabular
  • izgovor.

Nakon svake lekcije probaj upisati što si taj dan naučio vezano za pojedinu kategoriju. Time ćeš uvidjeti s čime najviše imaš poteškoća, a i smanjit ćeš si vrijeme potrebno za organizaciju učenja u budućnosti. Primjerice, ako vidiš da imaš problema s izgovorom, snimi se kako govoriš riječi s kojima imaš poteškoća, poslušaj kako si nešto rekao i radi na tome da to zvuči kako želiš da zvuči. Nadalje, ako imaš poteškoća s vokabularom, napravi si kartice s kojima ćeš se samostalno ispitivati riječi koje želiš naučiti. Napisati riječ s jedne strane kartice, a značenje s druge, izvrstan je način učenja novih riječi. Štoviše, možeš se i nagraditi svaki puta kada naučiš određeni broj novih riječi i pretvoriti učenje u igru.

Image by Gerd Altmann from Pixabay

Učenje ne mora biti dosadno i monotono, a rad na sebi uvijek je poželjna osobina. Kako bismo uspješno napredovali, a ne uzalud trošili vrijeme, potrebno je znati kako osigurati učinkovito učenje koje je prilagođeno pojedinoj osobi. Za slučaj da ti je potrebna osoba koja će te usmjeriti u tvom naumu da unaprijediš svoje znanje stranog jezika, javi nam se na osijek@eudialog.com ili 0981340882 i pronađi tečaj koji najviše odgovara tvojim potrebama.

Motivacija za učenje stranog jezika

Motivacija za učenje stranog jezika

Stjecanje bilo koje nove vještine iziskuje mnogo vremena i truda, a s vremenom će motivacija za učenje povremeno nestajati. To vrijedi za razvijanje svake sposobnosti, što obuhvaća i učenje novog jezika. Kako bismo održavali zainteresiranost za učenje novog jezika potrebno je imati na umu ciljeve koje želimo postići tim trudom. Mi smo tu da pomognemo!

Stvaranje mogućnosti za bolji posao

Kaže se „koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš.” Možda bi bolje bilo da promatramo ljude kroz prizmu njihove uloge u sreći i uspjehu ljudi oko sebe, a ne određenog znanja kojeg posjeduju, no ima istine i u toj izreci. Činjenica jest da je veća vjerojatnost da će poslodavci dati priliku osobi koja se zna izražavati na nekoliko jezika, jer im je praktičnije zaposliti jednu osobu koja to zna nego ih zapošljavati nekoliko. A postoji i mogućnost da će te zbog toga i nagraditi, jer nemaju svi vještine koje imaš ti – nisi nadomjestiv!

Veći izvor znanja

Iako na hrvatskom jeziku ima nebrojeno mnogo znanstvenih članaka i drugih vrsta tekstova koji nam mogu poslužiti kao izvor potrebnih informacija, nije sve napisano ili prevedeno na hrvatski. S druge strane, na engleskom je jeziku moguće pronaći gotovo svaku temu koja nas zanima. No ne mora to biti čak ni engleski jezik. Koji god da jezik znaš, možeš to zamisliti kao dvostruku količinu znanja koju imaš prilike upiti, a kod raširenijih jezika čak i više.

Lakše je putovati

Ako znaš jezik zemlje u koju putuješ, iskustvo će ti se uvelike promijeniti. Ne moraš tražiti vodiča ili se gnjaviti s rječnicima u ruci kako bi obavio najmanju sitnicu. Možeš otići gdje god želiš, posjetiti bilo koju znamenitost ili se čak upustiti u razgovore s lokalnim ljudima i upoznati njihovu kulturu.

Stvaranje novih prijateljstava

Ako znaš strani jezik ponekad će ti se otvoriti prilike u kojima ćeš moći razgovarati s izvornim govornicima tog jezika. Katkad će se to dogoditi zbog pojedinih okolnosti u kojima se nalaziš, a katkad ćeš samostalno aktivno tražiti osobe s kojima možeš razgovarati na tom jeziku u svrhu unaprjeđivanja svojih jezičnih sposobnosti. Kako god bilo, krug ljudi s kojima si u kontaktu proširit će se, što dovodi do mogućnosti stvaranja dubljih odnosa i iskrenih prijateljstava.

Učenje novog jezika i razumijevanje materinjeg

Kao izvorni govornici hrvatskog jezika često ni ne razmišljamo o onome što govorimo, već nam riječi dolaze intuitivno. Velik broj ljudi neće cijeli život ni pomisliti zašto se nešto kaže tako kako se kaže. Dok učimo novi jezik aktivno uspoređujemo taj jezik s materinjim jezikom i time bolje razumijemo oba jezika.

Osim toga, najteži strani jezik za naučiti jest prvi. Koji god jezik da počneš učiti nakon hrvatskog bit će ti izrazito teško, jer sve je novo, strano. Svako učenje novog stranog jezika bit će lakše jer možeš stvarati više poveznica između različitih jezika. Tako će, primjerice, osobi koja zna španjolski jezik biti puno lakše naučiti neki drugi romanski jezik kao što su francuski ili talijanski.

Ne postoji negativna strana učenja stranog jezika, mi smo samo istaknuli one koje će možda najviše motivirati osobu na razvoj jezičnih sposobnosti. U današnjem globaliziranom svijetu ne postoji izlika za zabušavanje u pogledu znanja jezika. Sada kada je moguće komunicirati s osobama na drugom kraju svijeta, a tečajevi jezika pristupačni su i po konkurentnim cijenama, prilika ti je da ugrabiš svoju kartu za cijeli svijet.

Ako želiš da ti motivacija za učenje stranog jezika ostane u porastu, prijavi se kod nas na tečaj stranog jezika:

osijek@eudialog.com.

Kako potaknuti svoje dijete na učenje?

Kako potaknuti svoje dijete na učenje?

Svima nam je opće poznato kako djeca pa tako i stariji neke predmete vole više u odnosu na druge. Potaknuti dijete na učenje zna biti izazovno. Ne ide svima jednako dobro matematika ili neki strani jezik. Naravno, za sve trebamo pronaći određenu volju i motivaciju da bismo postigli neke dobre rezultate.

Za početak, bitno je pronaći smisao onoga što učimo, jer ako ga pronađemo, učenje shvaćamo kao privilegiju, a ne kao kaznu.

Većina djece ima predmet u školi za koji ne može naći željenu volju i koncentraciju kako bi ga naučilo. U tom je slučaju važno pronaći pravi pristup. Potrebno je objasniti kako je sve bitno i kako iz svega možemo naučiti nešto korisno za daljnji život. To mogu biti primjeri iz svakodnevnog života, ali i neke motivacijske rečenice koje su vrlo bitne za našu budućnosti i budućnost naše djece. Možemo navesti upis u srednju školu koji je uvjetovan dobrim ocjenama, sudjelovanje u raznim natjecanjima i sl.

Kako bi dijete kontinuirano ostalo motivirano, važne su i motivacijske poruke. One naša razmišljanja vode u pozitivnom smjeru, a ako pozitivno mislimo i osjećamo se, hrabriji smo u ostvarivanju zadanih ciljeva.

„Najveća je moć znanje, a najoštrije je oružje um!”

Ako Vaše dijete ima najdražeg lika iz crtića ili filmova, ili čak osobu u stvarnom životu koju obožava i divi joj se, možete djetetu skrenuti pažnju na osobine i kvalitete toga lika. Pitajte za dobre osobine djetetova uzora te kako ono kod sebe može jačati iste i postati kao taj uzor.

Bitno je pokazati djetetu koliko su i radne navike jako bitna stvar. S radnim se navikama nitko nije rodio. Kao što svi bez muke ili razmišljanja ujutro operemo zube i umijemo se, tako je moguće steći i radne navike koje čine obavljanje poslova lakšim, bez muke. Najvažnije je, kako samo ime kaže, steći naviku, a to pretpostavlja ponavljanje u isto vrijeme na istom mjestu.

Djetetu treba pomoći u organizaciji. To obuhvaća ustaljivanje vremena za učenje, odabir mjesta za učenje, usvajanje ritma rada s kratkim pauzama te ostvarivanje uspjeha. Ponekad je dobro nagraditi dijete motivacijskim nagradama kao što su izlazak s prijateljima, igranje videoigara, odlazak u kino ili zabava s roditeljima.

Svako je dijete drugačije i zahtjeva drugačiji pristup; ono što će pomoći jednome, ne znači da će pomoći i drugome djetetu, ali potrebno je malo truda želimo li potaknuti dijete na učenje. Isprobajte neke od naših savjeta, probudite njegovu motivaciju i vjerujemo da rezultati neće izostati.

Kako postići uspjeh na ispitu iz stranog jezika

Kako postići uspjeh na ispitu iz stranog jezika

Znate li kako postići uspjeh na ispitu? Zašto je polaganje jezičnog ispita najveći problem?

I pored toga što smo naučili gradivo do određene razine koju želimo polagati na ÖSD ispitu ili nekom drugom jezičnom ispitu, i dalje imamo problem kod nekih vještina.
Često se dogodi da taj ispit ne položimo. Zašto?

Najčešći razlozi neuspjeha na ispitu jesu nervoza prije i tijekom ispita te nedovoljna količina pripreme za ispit. I jedan i drugo problem mogu se riješiti.

Strategije učenja

Postoje tzv. strategije ili pravila kako kod učenja tako i kod polaganja jezičnog ispita kojih bismo se morali pridržavati ako želimo doći do željenog cilja.

Prvo pravilo jest kontinuirano učenje. Što to točno znači?
To podrazumijeva određenu posvećenost učenju jezika u smislu svakodnevne izloženosti istom.
Je li to neki tekst na njemačkom koji ćete pročitati, ili možda neki film bez titlova koji ćete pogledati, nije važno. Važan je kontinuiran rad. Redovito odrađivanje zadaće može dati vidne rezultate čak i kad nismo sve najbolje razumjeli.
Pisanje, čitanje i slušanje urodit će plodom kroz svakodnevno učenje, a uspjeh na ispitu bit će zagarantiran.

Druga, jako bitna stvar, jest primjena naučenih cjelina.
Kako se to postiže?

Neku temu i gramatičku cjelinu usvojit ćete samo kroz primjenu vokabulara i određenih pravila.
Čitav niz dobro osmišljenih vježbi u vidu dijaloga dovest će vas do pozitivnih rezultata na ispitu.
Najbolji je način svakako učenje u grupi uz pomoć predavača koji će u tijeku nastave kontrolirati vaše korake.

Za slučaj da imate probleme s pretjeranom nervozom zbog testova, pokušajte sa simulacijom testa i sličnog okruženja. Princip je sljedeći: što ste više upoznati s nekom situacijom, to ćete manje u toj situaciji biti nervozni. Ako nekoliko puta simulirate ispit kod kuće, bit će Vam lakše pomiriti se s time kada budete uistinu trebali taj ispit polagati.

Naravno, najvažnije je biti upućen u to zna li Vaš predavač kako izgleda jedan ÖSD ispit kako biste bili sigurni da idete ka svom cilju.

Kontakt broj: 098 134 0882
E-adresa: osijek@eudialog.com