Hrvatski jezik prepun je pravila s kojima ponekad i jezični stručnjaci imaju poteškoća. Jedno od pravila koje se često krši jest položaj enklitike u rečenici. U svakodnevnom govoru to i nije toliki problem, no u stručnim i profesionalnim situacijama vjerojatno je pametnije uzeti u obzir u čemu griješimo te poraditi na tome. Mi smo tu da ti pomognemo!

Opće je poznato da je hrvatski jezik jedan od jezika u kojemu je, u usporedbi s drugim jezicima, redoslijed riječi slobodan. Kako god da izmiješamo riječi u rečenici Mama je napravila kolače, rečenica će imati isto značenje. Prema tome, možemo reći:

Redoslijed riječi i enklitike u rečenici Mama je napravila kolače.

Ovisno o tome što u rečenici želimo naglasiti, možemo mijenjati redoslijed riječi. Međutim, u toj rečenici postoji jedna riječ koja ne može ići na početak rečenice.

U čemu griješimo?

Ne možemo reći Je napravila mama kolače. Riječ je jest enklitika (zanaglasnica) koja se mora osloniti na riječ koja joj prethodi tako da s njom tvori naglasnu cjelinu. Obično su to skraćeni oblici pomoćnog glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su ili pomoćnog glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. Najčešće se griješi u tome da se enklitika stavi ispred glagola kada mora biti iza njega. Promotrimo sljedeće:

Slične događaje smo imali i prethodnih godina.

Slične događaje imali smo i prethodnih godina.

Slične smo događaje imali i prethodnih godina.

Cijena igračke je porasla.

Cijena igračke porasla je.

Cijena je igračke porasla.

Enklitika će u rečenici ići poslije glagola ili što je više moguće na početak rečenice (obično uz prvu naglašenu riječ u rečenici). Pri tome treba pripaziti da je u slučaju imena i prezimena na početku rečenice najbolje ne stavljati enklitike odmah poslije prve riječi, tj. razdvajati ime i prezime.

Ana Karenjina roman je pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Ana je Karenjina roman pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja.

Takav oblik nije netočan, ali izrazito je stilski obilježen te se upotrebljava isključivo u književnoumjetničkom stilu.

Kada se radi o nazivu ustanova, taj se naziv nikada ne odvaja enklitikom:

Sveučilište u Osijeku osnovano je 1975. godine.

Sveučilište je u Osijeku osnovano 1975. Godine.

Također je bitno upamtiti da, budući da se enklitike povezuju s prethodnom riječju u svrhu stvaranja naglasne cjeline, one ne mogu stajati nakon zareza, zagrade, crtice ili nerazdvojive sintagme.

Vesna i Darko su njezini roditelji.

Vesna su i Darko njezini roditelji.

Vesna i Darko njezini su roditelji.

Ivan (30) je veliki obožavatelj nogometa.

Ivan (30) veliki je obožavatelj nogometa.

U drugom primjeru poslije zagrade slijedi prirodna stanka pa se enklitika nema na što osloniti i potrebno ju je premjestiti.

Što ako ne želimo mijenjati redoslijed riječi?

U slučaju da ne želimo mijenjati oblik rečenice moguće je nenaglašenu riječ zamijeniti njezinim naglašenim oblikom.

nenaglašeni obliknaglašeni oblik
samjesam
sijesi
jejest
smojesmo
stejeste
sujesu

Pri tome treba biti oprezan jer često stavljanje naglašenog oblika dovodi do naglašavanja određene riječi. Promotrimo sljedeće:

Martin je bolestan.         Martin jest bolestan.

Razlika je očigledna – cilj upotrebljavanja naglašenog oblika jest naglašavanje toga da Martin uistinu jest bolestan, iako je netko tvrdio drugačije. Iz tog se razloga u jednostavnim rečenicama ne mora provoditi pravilo o položaju enklitike.

Međutim, nekada se naglašeni oblik može upotrebljavati i kada cilj nije naglašavanje nego, recimo, stanka:

Temeljna ideja našeg razvoja jest decentralizacija.

U svakom slučaju treba biti siguran što se i na koji način želi poručiti rečenicom koju pišemo.

Ovo sažeto i, nadajmo se, pojednostavljeno objašnjenje zanaglasnica i njihovog položaja u rečenici trebalo bi biti od pomoći u budućim jezičnim i tekstovnim pothvatima osoba koje žele poraditi na svojim gramatičkim vještinama. Naravno, za osobe koje se uistinu žele uhvatiti u koštac s enklitikama, postoji mnogo detaljnijih i stručnijih izvora koji će bolje pomoći, no nadamo se da će naše čitatelje ovaj blog barem usmjeriti prema boljem izražavanju.

U svakom se slučaju uvijek možeš obratiti i nama telefonski na 0981340882 ili putem e-pošte na osijek@eudialog.com ako želiš profesionalne usluge lekture – tako da ne moraš o enklitikama ni razmišljati. Uvijek smo spremni pomoći!